POSLOVANJE S KRIPTOVALUTAMA I NjIHOVA PERSPEKTAVA U BUDUĆNOSTI
Apstrakt
Pojava kriptovaluta je revolucionirala finansijski pejzaž, nudeći nov i inovativan način pojedincima da investiraju i upravljaju svojim bogatstvom. Ulaganje u kriptovalute, kao što su Bitcoin, Ethereum i druge, ima brojne prednosti koje ga čine atraktivnom opcijom za one koji žele da diverzifikuju svoje portfelje. Jedna od primarnih prednosti ulaganja u kriptovalute je njihov potencijal za visoke prinose. Kako popularnost i usvajanje kriptovaluta nastavlja da raste, njihova vrednost može značajno da varira, pružajući investitorima značajan profit. Pored toga, kriptovalute nude nivo likvidnosti i pristupačnosti koji ne može da se poredi sa tradicionalnim sredstvima, omogućavajući investitorima da kupuju i prodaju brzo i lako. Ovaj članak ima za cilj da istraži prednosti ulaganja u kriptovalute i njihovu perspektivu u budućnosti. Ispitaćemo prednosti diverzifikacije investicionih portfolija sa kriptovalutama, potencijal za visoke prinose i potencijalne rizike. Nadalje, razgovaraćemo o trenutnom stanju tržišta i budućim izgledima kriptovaluta.
Članak
Uvod
Poslednjih godina koncept kriptovalute je stekao široku pažnju i popularnost, sa mnogim pojedincima i institucijama koji ulažu u ovu novu klasu sredstava. Kriptovalute, kao što su Bitcoin, Ethereum i druge, hvale se kao potencijalni menjač igre u svetu finansija, nudeći novi način čuvanja vrednosti, obavljanja transakcija i generisanja prinosa(Milanović, 2023). Kako tržište nastavlja da se razvija, neophodno je razumeti prednosti ulaganja u kriptovalute i kako se one mogu uključiti u diversifikovani investicioni portfolio.
Jedna od primarnih prednosti kriptovaluta je njihova decentralizovana priroda. Za razliku od tradicionalnih valuta, koje kontrolišu centralne banke ili vlade, kriptovalute rade nezavisno, bez potrebe za posrednicima(Trifunović et al., 2023). Ova decentralizacija osigurava da su transakcije sigurne, transparentne i zaštićene od neovlaštenih radnji, što ih čini atraktivnom opcijom za one koji žele da izbegnu vladinu intervenciju ili cenzuru(Gervais et al., 2016). Štaviše, upotreba napredne kriptografije i blokchain tehnologije osigurava da transakcije kriptovalutama praktično nisu hakovane. Decentralizovana priroda blockchain tehnologije onemogućava jednom entitetu da manipuliše ili menja transakcije, pružajući dodatni nivo sigurnosti za investitore.
Još jedna značajna prednost kriptovaluta je njihova ograničena ponuda. Za razliku od tradicionalnih valuta, koje centralne banke mogu štampati ili kreirati po želji, kriptovalute imaju fiksnu ponudu(Milenković et al., 2023). Ova ograničena ponuda stvara osećaj oskudice, što može povećati potražnju i povećati vrednost valute(Nakamoto, 2008). Pored toga, fiksna ponuda takođe otežava centralnim bankama ili vladama da manipulišu novčanom masom, smanjujući rizik od inflacije i devalvacije. Ova predvidljivost je posebno privlačna u vremenima ekonomske neizvesnosti.
Kriptovalute često nude niže naknade za transakcije u poređenju sa tradicionalnim metodama plaćanja. Kod tradicionalnih sistema plaćanja, naknade za transakcije mogu se kretati od 1-3% vrednosti transakcije. Nasuprot tome, transakcije kriptovalutama obično imaju naknade u rasponu od 0,1% do 1% vrednosti transakcije(Pastory & Lwanga 2024). Ova niža struktura troškova čini kriptovalute atraktivnom opcijom za mikro plaćanja i svakodnevne transakcije, gde tradicionalni sistemi plaćanja mogu biti preskupi. Za investitore, niže transakcione naknade znače povećanje profita i smanjenje troškova.
Kriptovalute nisu vezane geografskim granicama ili ograničenjima. Sa internet vezom, svako ko ima pametni telefon ili računar može pristupiti i trgovati kriptovalutama širom sveta. Ova globalna dostupnost omogućava pojedincima iz celog sveta da učestvuju na tržištu kriptovaluta. Pored toga, kriptovalute pružaju priliku pojedincima koji nemaju ili nemaju banku da pristupe finansijskim uslugama koje im možda nisu dostupne putem tradicionalnih sredstava(Janković & Golubović, 2024).
Ulaganje u kriptovalute može pružiti jedinstvenu priliku za diversifikaciju za investitore. Dok su tradicionalna sredstva kao što su akcije i obveznice često u korelaciji jedna sa drugom, kriptovalute imaju tendenciju da se kreću nezavisno(Vukosavljević et al., 2023). Ovaj nedostatak korelacije znači da investitori mogu potencijalno smanjiti svoj ukupni rizik uključivanjem kriptovaluta u svoj portfolio. Štaviše, kriptovalute nude novi izvor povrata koji nije vezan za tradicionalnu imovinu.
Kriptovalute nude niz mogućnosti za investiranje osim kupovine i držanja pojedinačnih novčića.
Na primer(Kyoung et al., 2023):
· Rudarenje: Investitori mogu da učestvuju u operacijama rudarenja da bi zaradili nove novčiće kao nagradu za rešavanje složenih matematičkih problema.
· Ulaganje: Investitori mogu zaraditi pasivni prihod ulaganjem svojih novčića i validacijom transakcija na blokchain mrežama.
· Pozajmljivanje: Investitori mogu pozajmljivati novčiće zajmoprimcima po kamatnim stopama koje su konkurentne tradicionalnim opcijama pozajmljivanja.
Kako tržište nastavlja da se razvija, od suštinskog je značaja za investitore da razumeju ove prednosti i kako se one mogu uključiti u svoje investicione strategije. Bez obzira da li ste iskusan investitor ili tek počinjete, ulaganje u kriptovalute nudi novu granicu za rast i mogućnosti.
Prednosti ulaganja u kriptovalute
Svet finansija je bio svedok značajne promene poslednjih godina, sa pojavom kriptovaluta kao popularne opcije ulaganja. Od Bitcoin-a do Ethereuma, Litecoin-a i drugih, kriptovalute su stekle široko priznanje i pažnju. Bitcoin ima najveću prepoznatljivost u javnosti.

Slika 1: Prepoznatljivost kriptovaluta u 2024. godini
Dok su neki investitori skeptični u pogledu potencijala kriptovaluta, mnogi drugi su već prikupili značajne prinose ulaganjem u ova digitalna sredstva. Kao prednosti ulaganja u kriptovalute možemo izdvojiti(Tomić et al., 2020):
· Diverzifikacija i upravljanje rizikom,
· potencijal za visoke prinose,
· bezbednost i transparentnost,
· pristupačnost i likvidnost,
· poreske prednosti.
Jedna od primarnih prednosti ulaganja u kriptovalute je mogućnost da se diverzifikuje investicioni portfolio. Tradicionalne investicije kao što su akcije, obveznice i nekretnine mogu biti podložne tržišnim fluktuacijama, ekonomskim padovima i promenama kamatnih stopa. Ulaganjem u kriptovalute rizik se može rasporediti na različite klase imovine, smanjujući izloženost nestabilnosti tržišta i povećavajući potencijal za povraćaj(Cheng, 2023).
Kriptovalute nude jedinstven način za diverzifikovanje portfelja jer nisu u korelaciji sa tradicionalnom imovinom. To znači da kada jedna klasa sredstava ima loš učinak, kriptovalute i dalje mogu da obezbede zaštitu od gubitaka. Na primer, tokom finansijske krize 2008. godine, cene zlata su skočile dok su investitori tražili sredstva za sigurno utočište. Slično tome, kriptovalute kao što su Bitcoin i Ethereum su ojačale tokom pandemije 2020. godine dok su investitori tražili alternativne tržišta za stvaranje vrednosti (Souza et al., 2024).
Kriptovalute imaju potencijal da generišu visoke prinose zbog svoje ograničene ponude i sve veće potražnje. Ponuda većine kriptovaluta je ograničena, što znači da postoji ograničena količina na raspolaganju. Kako sve više ljudi postaje svesno prednosti ulaganja u kriptovalute, potražnja se povećava, povećavajući cene. Ova inflacija izazvana oskudicom može dovesti do značajnog povećanja cena tokom vremena. Pored toga, decentralizovana priroda kriptovaluta znači da one nisu podložne vladinoj kontroli ili manipulaciji. Ovaj nedostatak centralizacije osigurava da cene upravljaju tržišnim silama, a ne veštačkim stimulansima(Dašić et al., 2023). Kao rezultat toga, cene kriptovaluta mogu da variraju brzo i nepredvidivo, zbog čega je neophodno ostati informisan o tržišnim trendovima i raspoloženju.
U 2014, Financial Action Task Force (FATF)46 izdala je izveštaj o virtuelnim valutama, u kojem su navedene smernice za zemlje za borbu protiv pranja novca i rizika finansiranja terorizma koji su povezani sa kriptovalutama. U izveštaju je naglašena potreba da zemlje implementiraju efikasne propise kako bi osigurale integritet finansijskog sistema. Smernice FATF usvojile su mnoge zemlje, uključujući Evropsku uniju, koja je uvela 5. Direktivu protiv pranja novca (5AMLD) koja posebno cilja na virtuelne valute(Goel & Mazhar, 2024).
Nekoliko zemalja je primenilo ili je u procesu implementacije posebnih propisa za kriptovalute. Neki značajni primeri uključuju:
· SAD: Komisija za trgovinu robnim fjučersima (CFTC) je regulisala određene vrste derivata kriptovaluta47, dok je Komisija za hartije od vrednosti (SEC) klasifikovala određene kriptovalute kao hartije od vrednosti48.
· Kina: Narodna banka Kine (PBOC) zabranila je inicijalnu ponudu novčića (ICO) i primenila je stroge propise o razmeni kriptovaluta.
· Japan: Japan je uveo sistem licenciranja za berze kriptovaluta, zahtevajući od njih da se registruju kod Agencije za finansijske usluge (FSA)49.
· Evropska unija: 5AMLD EU50 zahteva od berzi kriptovaluta i drugih
finansijskih institucija da sprovode mere protiv pranja novca i poznaju svog klijenta.
· Singapur: Singapur je uspostavio regulatorni okvir za digitalne tokene plaćanja, uključujući zahteve za nosioce licenci da se pridržavaju propisa protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Kriptovalute su zasnovane na blokchain tehnologiji, koja pruža neuporediv nivo bezbednosti i transparentnosti. Decentralizovana priroda blockchaina osigurava da se transakcije evidentiraju u javnoj knjizi, što omogućava praćenje svih transakcija bez centralnog autoriteta. Svaka transakcija je verifikovana od strane čvorova na mreži putem složenih algoritama i kriptografije, obezbeđujući da je svaki blok bezbedan i zaštićen. Ovaj decentralizovani pristup eliminiše potrebu za posrednicima kao što su banke ili vlade, smanjujući transakcijske naknade i povećavajući efikasnost(Ho, 2024).
Još jedna prednost ulaganja u kriptovalute je njihova dostupnost i likvidnost. Sa porastom onlajn razmena i platformi za trgovanje, sada je lakše nego ikada kupiti i prodati kriptovalute(Digital Assets/Cryptocurrency, 2024). Mnoge berze nude interfejse prilagođene korisniku, omogućavajući početnicima da počnu da trguju sa minimalnim poznavanjem tržišta kriptovaluta. Pored toga, likvidnost tržišta kriptovaluta značajno se poboljšala u poslednjih nekoliko godina. Mnogi novčići su uspostavili jake fondove likvidnosti, što olakšava brzu i efikasnu kupovinu i prodaju imovine.
Ulaganje u kriptovalute takođe može ponuditi poreske olakšice za neke investitore. U mnogim zemljama, dobici od kriptovaluta podležu stopama poreza na kapitalnu dobit, a ne stopama poreza na dohodak. To znači da investitori koji drže svoju imovinu u određenom periodu mogu imati koristi od nižih poreskih stopa(Živanović & Vitomir, 2022). Pored toga, neke zemlje nude poseban poreski tretman za ulaganja u kriptovalute, kao što je oslobađanje od poreza na dodatu vrednost (PDV) ili carine. Investitori bi trebalo da se konsultuju sa poreskim stručnjakom kako bi razumeli svoje specifične poreske obaveze i potencijalne koristi. Upotreba kriptovaluta ne bi trebalo da predstavlja veliku poteškoću u principu za osnovnu strukturu ovih poreza, budući da se – imajući na umu transakciju razmene – oni se obično formulišu u smislu ponude koja se ne vrši za zakonito sredstvo plaćanja, već za „razmatranje“, što je širok pojam. dovoljno da obuhvati kripto imovinu(Lekpek, 2022). (Međutim, mogu se pojaviti praktične poteškoće u primeni ovoga, neke od njih su se kasnije dotakle, zbog volatilnosti cena (koja može da izvrši poseban pritisak na verifikaciju tačno kada dođe do transakcije), prostora za prevaru i ugradnje u prekogranična pravila). Kako bi se osiguralo da sticanje kriptovalute za fiat novac samo po sebi ne podleže PDV-u, nekoliko zemalja (uključujući Australiju, Japan i Južnu Afriku) predviđaju izričito oslobođenje od PDV-a; u EU, Sud pravde je 2015. godine odlučio da PDV ne treba primenjivati na takve transakcije. Tretman PDV-a naknada i novih kriptovaluta koje dobijaju rudari takođe zahteva jasan stav politike. U principu, čini se da nema razloga zašto – opet osim putem stvaranja namernog (dez)stimulisanja – oni ne budu u potpunosti obveznici PDV-a, sa odgovarajućim pravom na kredit PDV-a naplaćenog na ulazne proizvode. Iako je to generalno prepoznato kao dobra praksa, u praksi mnogi PDV-i oslobađaju naknade za finansijske usluge. Ovo će dovesti do preteranog oporezivanja poslovne upotrebe kriptovalute (zbog nepovratnog ulaznog PDV- a rudara) i pod oporezivanjem individualne upotrebe(Manahov, 2024).
Na slici broj 3. su prikazani oporezivi događaji iz cirkulacije kriptovalute po metodologiji MMF-a — koja se ovde uzima kao Bitcoin (BTC)—, naglašavajući njihovu posebnu poresku politiku i administrativne izazove. Pošiljalac, preko rudara, kupuje uslugu od primaoca koristeći BTC, a primalac ima opcije da raspolaže BTC-om ili da kupi uslugu sa BTC-om. Simbol “?” ukazuje na posebnu potrebu za jasnoćom politike/zakona(Kelly et al., 2017).

Slika br. 2: Oporezivi događaji u cirkulaciji kriptovaluta
Ovde nije eksplicitno prikazano da ove transakcije mogu biti ravnopravne (P2P) ili putem decentralizovane ili centralizovane razmene, što ne utiče na tretman politike, ali utiče na sposobnost sprovođenja poreza (P2P je najteži, zatim decentralizovan i konačno centralizovan.
Potencijalni rizici
Brzi rast tržišta kriptovaluta privukao je značajnu pažnju i ulaganja iz celog sveta. Međutim, sa potencijalom za visoke prinose dolazi niz rizika kojih bi investitori trebalo da budu svesni pre ulaganja u kriptovalute. Kao potencijalne rizike ulaganje u kriptovalute možemo pomenuti(Au et al., 2024):
· promenljivost tržišta,
· nedostatak regulative,
· bezbednosni rizici,
· rizici likvidnosti,
· rizici druge strane,
· poreski rizici,
· reputacioni rizici.
Jedan od najznačajnijih rizika povezanih sa ulaganjem u kriptovalute je nestabilnost tržišta. Cene kriptovaluta mogu da fluktuiraju brzo i nepredvidivo, zbog čega je teško odrediti njihovu vrednost. Ova volatilnost može rezultirati značajnim gubicima ako investitori ne napuste svoje pozicije na vreme. Na primer, Bitcoin, najpoznatija kriptovaluta, doživeo je pad vrednosti od 70% između decembra 2017. i decembra 2018. Slično tome, Ethereum, druga najveća kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji, doživeo je pad vrednosti od 90% tokom istog perioda.
Još jedan značajan rizik povezan sa ulaganjem u kriptovalute je nedostatak regulative. Kriptovalute ne podležu istom nivou regulatornog nadzora kao tradicionalni finansijski instrumenti, kao što su akcije i obveznice. Ovaj nedostatak regulative može otežati investitorima da povrate svoje gubitke ako nisu u mogućnosti da pristupe svojim računima ili ako su žrtve prevare. Pored toga, nedostatak regulacije takođe može dovesti do tržišne manipulacije i insajderske trgovine, što može rezultirati značajnim gubicima za investitore.
Kriptovalute su takođe podložne bezbednosnim rizicima, uključujući hakovanje i krađu. U 2014, Mt. Gok, jedna od najvećih Bitcoin berzi u to vreme, je hakovana i izgubila je bitkoin u vrednosti od približno 450 miliona dolara. Pored hakovanja, postoji i rizik od interne krađe od strane zaposlenih ili administratora berzi kriptovaluta ili novčanika(Beavers & Godek, 2024).
Kriptovalute su takođe podložne rizicima likvidnosti, što investitorima može otežati brzu ili poštenu prodaju svoje imovine. Ovo može biti posebno izazovno za velike investitore koji moraju brzo da likvidiraju svoju imovinu. Na primer, u vremenima velike nestabilnosti tržišta, investitorima može biti teško da prodaju svoje kriptovalute po fer ceni zbog nedostatka kupaca. Ovo može rezultirati značajnim gubicima ako su investitori primorani da prodaju svoju imovinu po niskoj ceni.
Kriptovalute takođe uključuju rizike druge strane, koji nastaju kada jedna strana ne ispuni svoje obaveze prema drugoj strani. Na primer, ako investitor kupi kriptovalutu na berzi koja bankrotira, može izgubiti ulaganje. Pored toga, postoji i rizik da programeri kriptovalute napuste svoje projekte ili ne ispune svoja obećanja, što rezultira značajnim gubicima za investitore.
Ulaganje u kriptovalute takođe može uključivati poreske rizike, uključujući neizvesnost oko oporezivanja i potencijalne kazne za nepoštovanje. Na primer, Internal Revenue Service (IRS)51 smatra Bitcoin i druge kriptovalute vlasništvom za poreske svrhe, što znači da investitori mogu biti podložni porezu na kapitalnu dobit na bilo koju dobit koju ostvare. Međutim, trenutno ne postoje jasne smernice o tome kako kriptovalute treba da se oporezuju, što investitorima može otežati poštovanje poreskih zakona.
Konačno, ulaganje u kriptovalute može uključivati i rizike po reputaciju, uključujući rizik da reputacija investitora može biti oštećena ako investira u projekat koji propadne ili je umešan u skandal. Na primer, ako investitor ulaže u kriptovalutu za koju se kasnije utvrdi da je lažna ili nezakonita, kao rezultat toga može biti oštećena njegova reputacija.
Budući izgledi
Tržište kriptovaluta je doživelo značajan rast i razvoj tokom protekle decenije, pri čemu su mnogi investitori i institucije primetili njegov potencijal. Dok su neki bili skeptični u pogledu dugoročne održivosti kriptovaluta, mnogi drugi vide ogroman potencijal za rast i usvajanje. U nastavku smo obradilli neke buduće izglede ulaganja u kriptovalute, naglašavajući mogućnosti i izazove koji su pred nama, a koje možemo izdvojiti kao(Petrović & Milaš, 2023):
· povećanje usvajanja i opšte prepoznatljivosti,
· poboljšana regulativa i infrastruktura,
· povećana institucionalna ulaganja.
Jedan od najznačajnijih trendova koji pokreću rast tržišta kriptovaluta je povećanje usvajanja i opšte prepoznatljivosti. Sve više pojedinaca, preduzeća i institucija počinje da prepoznaje potencijalne prednosti kriptovaluta, što dovodi do povećane potražnje i ulaganja. U 2020. broj korisnika kriptovaluta je premašio 100 miliona, a očekuje se da će se još mnogo njih pridružiti u narednim godinama. Sve veće prihvatanje kriptovaluta kao legitimnog oblika plaćanja takođe je dovelo do povećanog prihvatanja među trgovcima i potrošačima(Bhattacharjee, 2023).
Još jedan značajan faktor koji pokreće rast na tržištu kriptovaluta je poboljšana regulativa i infrastruktura. Vlade širom sveta počinju da uzimaju nijansiraniji pristup regulisanju kriptovaluta, prepoznajući njihove potencijalne prednosti, istovremeno priznajući potrebu za nadzorom. Pored toga, razvoj robusne infrastrukture, kao što su berze, novčanici i procesori plaćanja, olakšao je pojedincima da kupuju, prodaju i koriste kriptovalute. Ova povećana dostupnost privukla je više investitora i trgovaca na tržište.
Povećana institucionalizacija tržišta kriptovaluta je još jedan značajan trend koji dobro ukazuje na njegove buduće izglede. Velike finansijske institucije, kao što su hedž fondovi i porodične kancelarije, počinju da primećuju potencijalne prinose koje nude kriptovalute. U 2020. godini, institucionalni investitori su činili preko 50% ukupnog obima trgovanja kriptovalutama, a očekuje se da će ih mnogo više slediti u narednim godinama. Ova povećana institucionalna ulaganja će verovatno povećati cene i povećati likvidnost na tržištu(Lee & Baek, 2023; Oonagh, 2021).
Novi slučajevi upotrebe i aplikacije
Kriptovalute se takođe istražuju za širok spektar novih slučajeva upotrebe i aplikacija osim samo digitalnih plaćanja.
Na primer:
· Decentralizovane finansije (DeFi)52: kriptovalute se koriste za kreiranje decentralizovanih platformi za pozajmljivanje, stabilnih skokova i drugih finansijskih instrumenata.
· Igre: Kriptovalute se koriste za kreiranje novih tipova onlajn igara koje nude jedinstvene nagrade i iskustva.
· Upravljanje lancem snabdevanja: Kriptovalute se koriste za praćenje nivoa zaliha, praćenje vremena isporuke i obezbeđivanje autentičnosti u upravljanju lancem snabdevanja.
· Veštačka inteligencija (AI): kriptovalute se koriste za napajanje aplikacija koje pokreće veštačka inteligencija koje zahtevaju sigurne i transparentne transakcije.

Slika 3: CeFi vs DeFi
Ovi novi slučajevi upotrebe verovatno će podstaći dalji rast na tržištu kriptovaluta jer sve više industrija bude usvojilo tehnologiju blochain-a.
Uprkos ovim pozitivnim trendovima, još uvek postoji nekoliko izazova koji se moraju rešiti pre nego što kriptovalute ostvare svoj puni potencijal(Gojkov, 2024):
· Regulatorna nesigurnost: Dok neke vlade počinju da strože regulišu kriptovalute, druge ostaju nejasne kako bi se prema njima trebalo postupati.
· Bezbednosni rizici: Kriptovalute ostaju podložne hakovanju i drugim bezbednosnim rizicima koji mogu dovesti do značajnih gubitaka za investitore.
· Promenljivost: Cene kriptovaluta mogu da variraju brzo i nepredvidivo, što investitorima predstavlja izazov da predvide svoje prinose.
· Likvidnost: Iako se likvidnost poboljšala poslednjih godina, ona i dalje ostaje izazov za neka sredstva.
Zaključak
Ulaganje u kriptovalute nudi nekoliko prednosti koje ih čine atraktivnom opcijom za pametne investitore. Od diverzifikacije i potencijalnih visokih prinosa do sigurnosti i transparentnosti, pristupačnosti i likvidnosti i poreskih olakšica, postoji mnogo ubedljivih razloga da razmislite o uključivanju kriptovaluta u svoj investicioni portfolio. Iako postoje rizici povezani sa ulaganjem u kriptovalute, bitno je zapamtiti da sve investicije nose određeni nivo rizika. Obrazovanjem o prednostima i nedostacima ulaganja u kriptovalute i informisanjem o tržišnim trendovima i raspoloženju, možete donositi informisane odluke koje su u skladu sa vašim finansijskim ciljevima.
Kako tržište kriptovaluta nastavlja da se razvija i sazreva, verovatno ćemo videti nove mogućnosti za ulaganja. Bilo da ste iskusan investitor ili tek počinjete, sada je uzbudljivo vreme da istražite svet kriptovaluta i otkrijete njihov potencijal za sebe. Ulaganje u kriptovalute nosi niz potencijalnih rizika kojih bi investitori trebalo da budu svesni pre ulaganja. Ovi rizici uključuju nestabilnost tržišta, nedostatak regulative, bezbednosne rizike, rizike likvidnosti, rizike druge ugovorne strane, poreske rizike i rizike reputacije. Dok neki investitori mogu da vide ove rizike kao prihvatljive u zamenu za potencijalne prinose koje nude kriptovalute, drugi mogu smatrati da su preveliki da bi opravdali ulaganje u ova sredstva.
Na kraju, za investitore je od suštinskog značaja da sprovedu temeljno istraživanje i dužnu pažnju pre nego što ulože u kriptovalute i da razumeju potencijalne rizike. Takođe je važno da investitori diverzifikuju svoje portfelje i ne stavljaju sva svoja jaja u jednu korpu ulažući samo u kriptovalute. Budući izgledi za ulaganje u kriptovalute su svetli, sa sve većim usvajanjem, poboljšanom regulativom, povećanim institucionalnim investicijama, novim slučajevima korišćenja i aplikacijama na horizontu. Iako izazovi i dalje postoje, oni se mogu rešiti kroz kontinuirane inovacije i saradnju između vlada, institucija i pojedinaca. Za one koji su voljni da se suoče sa ovim izazovima, ulaganje u kriptovalute može ponuditi značajan povraćaj i novu granicu rasta. Kao i kod svake investicione prilike, od suštinskog je značaja da sprovedete temeljno istraživanje, diversifikujete svoj portfolio i razmislite o traženju stručnog saveta pre nego što donesete bilo kakvu investicionu odluku.
Reference
2.Beavers, R., & Godek, J. (2024). Bit by Bit: Household Characteristics of Cryptocurrency Owners -- Early Evidence From the 2019 Survey of Consumer Finances. Journal of Applied Business & Economics, 26(1), 269–283. https://doi.org/10.33423/jabe.v26i1.6906
3.Bhattacharjee, S. (2023). Green Blockchain Initiatives for Sustainable Cryptocurrencies: An Overview. IUP Journal of Financial Risk Management, 20(4), 42–57.
4.Cheng, J. (2023). Modelling and forecasting risk dependence and portfolio VaR for cryptocurrencies. Empirical Economics, 65(2), 899–924. https://doi.org/10.1007/s00181-023-02360-7
5.Dašić, B., Župljanić, M. & Pušonja, B. (2023). Uloga regulatornog okvira na prilive stranih direktnih investicija. Akcionarstvo, 29(1), 95-112
6.Digital Assets/Cryptocurrency. (2024). CPA Journal, 94(1/2), 33–35.
7.Gervais A., et al. (2016). Blockchain Technology: What It Is and What It Is Not.
8.Goel, R. K., & Mazhar, U. (2024). Are the informal economy and cryptocurrency substitutes or complements? Applied Economics, 56(20), 2470–2481. https://doi.org/10.1080/00036846.2023.2187039
9.Gojkov, D. (2024). Karakteristike objekata prava i državine. Revija prava javnog sektora, 4(1), 23-34
10.Ho, C. M. (2024). Are financial stocks driven by substantive factors or virtual factors?: Comparing Taiwan and China markets. Panoeconomicus, 71(1), 95-118. https://doi.org/10.2298/PAN201210014H
11.Janković, G., & Golubović, M. (2024). Analiza uticaja koncepta cirkularne ekonomije na privredni razvoj. Održivi razvoj, 6(1), 7-31. https://doi.org/10.5937/OdrRaz2401007J
12.Kelly C., et al. (2017). An Empirical Analysis of Cryptocurrency Prices.
13.Kyoung Tae Kim, Hanna, S. D., & Lee, S. T. (2023). Investment literacy, overconfidence and cryptocurrency investment. Financial Services Review, 31(2/3), 121–132. https://doi.org/10.61190/fsr.v31i2/3.3530
14.Lee, S., & Baek, C. (2023). Volatility changes in cryptocurrencies: evidence from sparse VHAR-MGARCH model. Applied Economics Letters, 30(11), 1496–1504.
https://doi.org/10.1080/13504851.2022.2064417
15.Lekpek, A. (2022). Are cryptocurrencies a sustainable alternative to traditional currencies?. Ekonomika preduzeća, 70(5-6), 335-345. https://doi.org/10.5937/EKOPRE2206335L
16.Manahov, V. (2024). The rapid growth of cryptocurrencies: How profitable is trading in digital money? International Journal of Finance & Economics, 29(2), 2214–2229. https://doi.org/10.1002/ijfe.2778
17.Milanović, N. (2023). Menadžment finansijske održivosti neprofitnih organizacija. Održivi razvoj, 5(1), 7-17.
https://doi.org/10.5937/OdrRaz2301007M
18.Milenković, N., Radosavljević, M., & Vladisavljević, V. (2023). Korišćenje aplikacija sa otvorenom licencom u razvoju programa poslovnog preduzeća. Održivi razvoj, 5(2), 35-49.
https://doi.org/10.5937/OdrRaz2302035M
19.Nakamoto S. (2008). Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System.
20.Oonagh McDonald. (2021). Cryptocurrencies : Money, Trust and Regulation. Agenda Publishing.
21.Pastory, D., & Lwanga, D. (2024). The Nexus Between National Culture and Cryptocurrency Adoption: the Moderating Role of Financial Literacy. International Journal of Management, Accounting & Economics, 11(4), 454–480. https://doi.org/10.5281/zenodo.11111681
22.Petrović, S., & Milaš, M. (2023). Mediji kao model delovanja i
komuniciranja u političkom sistemu Republike Srbije. Društveni horizonti, 3(6), 85-99. https://doi.org/10.5937/drushor2306085P
23.Souza, L. A., Helfer, M., Hinderliter, D., Bilbrey-Becker, A., Simons, S. T., Martin, C., Clevenger, S., Dunbar, J., & Tulchin, L. (2024). Non- Fungible Token Real Estate Applications Using
Blockchain/Cryptocurrency. Real Estate Finance (Aspen Publishers Inc.), 40(3), 94–111.
24.Tomić, N., Todorović, V., & Čakajac, B. (2020). The potential effects of cryptocurrencies on monetary policy. The European Journal of Applied Economics, 17(1), 37-48. https://doi.org/10.5937/EJAE17-21873
25.Trifunović, D., Bogdanović Bulut I., Tankosić, M., Lalić, G. & Nestorović,
M. (2023). Research in the use of social networks in business operations.
Akcionarstvo, 29(1), 39-62
26.Vukosavljević, D., Vukosavljević, D., Miletić, V. (2023). Analysis of multidimensional globalization index on the example of the Republic of Serbia and the surrounding countries. Akcionarstvo, 29(1), 9-38
27.Živanović, V., & Vitomir, J. (2022). New technologies and the role of cryptocurrency at the level on an investment portfolio. Megatrend revija, 19(1), 1-16. https://doi.org/10.5937/MegRev2201001Z
28.https://www.cftc.gov/solr-search/content?keys=cryptocurrencies
29.https://www.investor.gov/additional-resources/spotlight/crypto-assets
30.https://www.fsa.go.jp/en/news/2022/20221207/01.pdf
31.https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32018L0843
32.https://www.irs.gov/
33.https://www.weforum.org/agenda/2021/08/what-is-decentralized-finance/
Objavljeno u
God. 10 Br. 2 (2024)
Ključne reči
🛡️ Licenca i prava korišćenja
Ovaj rad je objavljen pod Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0).
Autori zadržavaju autorska prava nad svojim radom.
Dozvoljena je upotreba, distribucija i adaptacija rada, uključujući i u komercijalne svrhe, uz obavezno navođenje originalnog autora i izvora.
Zainteresovani za slična istraživanja?
Pregledaj sve članke i časopise