The Role and Importance of Dealers (Sellers) for the Automobile Market in Serbia

Aleksandar Brzaković | Branko Mihailović | Sanja Jelenković
Submission received: 12 September 2020 / Accepted: 27 November 2020

Abstract

Cars are the most sophisticated mass-produced products and are the result of years of research and development. Due to this nature, the technological development of cars is, in general, unpredictable. Even when they meet expectations, consumer acceptance varies from one market to the next. Consumer markets consist of customers who want to spend or benefit from a purchased product and who do not buy the product for profit, as the main goal, but to meet their needs. The role of dealers in the automotive industry is of increasing importance to both production volume and car models. Without their presence, there is the question of product placement, product pricing, and marketing activities. The strategy of the manufacturer or dealer himself is of the utmost importance, as the company creates value and how it achieves a competitive advantage, while the cost advantage sources depend on the structure of the given industry. Also crucial for the auto industry is the supply chain of spare parts. Price is a strategic and tactical variable that influences sales volume.

Article

Uvod

Utvrđivanje uticaja dilera na tržište automobila je složen proces, kako sa aspekta ponude dilera u Srbiji, tako i sa aspekta stanja u kojem se nalazi privreda, pogotovu tržište automobila. Na tržište automobila deluju brojni faktori koji imaju isprepletan i multiplikovan uticaj. Posledično, precizno vrednovanje uticaja dilera je značajno otežano, a u mnogim situacijama zahteva visoko sofisticiranu statističku metodologiju, za čiju primenu je potrebna ispunjenost brojnih uslova.

Kada potrošači ocenjuju kvalitet proizvoda ili usluge(Schlüter, Weyer, 2019), oni ga vrednuju prema nekom internom standardu, a on, u suštini, prdstavlјa očekivani kvalitet usluge.

U kontekstu prodajnog menadžmenta, značajno mesto pripada i postprodajnim uslugama. Pod tim pojmom podrazumevamo usluge koje prodavac pruža kupcima, pre, za vreme i posle kupovine (Dvir, Strasser, 2018).

U radu se istražuje uticaj dilera na tržište automobila, kako sa aspekta ponude, tako i sa aspekta samog razvoja dilerske mreže u pružanju servisnih usluga i njihov doprinos razvoju tržišta(Mičić, Totić, Halilagić, 2018). Podrška mnogih vlada automobilskoj industriji bila je pružena kroz mnoge oblike, uklјučujući subvencije za proizvođače i direktno učestvovanje u procesima restrukturiranja.

Uloga dilera u automobilskoj industriji ima sve veći značaj na obim proizvodnje tako i na modele automobila. Bez njihovog prisustva postavlјa se pitanje plasmana proizvoda, cene proizvoda kao i marketinških aktivnosti. Jedan od osnovnih problema savremenog poslovanja sa kojima se susreću preduzeća pa i dileri jeste da usvoje jedan dugoročni poslovni model umesto oslanjanja na kratkoročne cilјeve (Montag, 2017). Unapređenje poslovanja preduzeća mora da se zasniva na primeni menadžment tehnike koja podržava konkurentnost, inovativnost i fleksibilnost kao i na unapređenju znanja zaposlenih(Mićović, Miletić, 2019). Pozitivni rezultati jednog proizvođača često zavise koliko je pozitivan njegov ugled. Ugled utiče na tržišni udeo i sposobnost da zainteresuje i privuče kupce, takođe, ugled utiče na sposobnost prodaje proizvoda i usluga.

Marketing predstavlјa osnov nastupa na tržištu. On je prisutan ne samo u proizvodnim organizacijama već i u onima koje se bave prometom dobara i usluga- trgovini, saobraćaju, ugostitelјstvu i turizmu, ukratko u svim onim aktivnostima u kojim su privredne organizacije prinuđene da se bore za plasman svojih proizvoda usled prisustva konkurencije na tržištu(Sredojević, Kljajić, Gajić, 2019).

Zadatak marketinga auto proizvođača je da ostvari kontakte sa spolјnim akterima (konkurencijom i kupcima) koji imaju nezavisno postojanje. Sam opstanak auto proizvođača zavisi od toga koliko se dobro menadžment prilagođava tržišnim uslovima (Zekić, 2015) koji su pod uticajem aktivnosti velikog broja tržišnih aktera u auto industriji.

Koncept uspešne uslužne organizacije predstavlјa skup stvorenih kvalitetnih resursa koji su uklјučeni u proizvodnju usluge, tj. lјude, zatim tehnologiju, fizičke resurse, operacione sisteme i administraciju (Stojanović, 2018).

Šta je to što dilere čini nezamenlјivim činiocima procesa jedne industrijske grane(Brand, Cluzel, Anable, 2017). Traganje za diferencijalnom prednošću na tržištu automobila je kreativan proces koji zahteva dugoročnu viziju i pojmovnu sposobnost. Kreiranje i operacionalizacija marketing miksa auto proizvođača podrazumeva aktivan odnos prema tržišnim kretanjima i internim mogućnostima. Tržišni uspeh je uslovlјen sposobnošću auto proizvođača da: prepozna atraktivne i dovolјno velike tržišne segmente, identifikuje klјučne faktore uspeha i razvije proizvodne procese, kojima će da stekne konkurentsku prednost na tržištu.

Istraživanje tržišta na nivou nacionalne privrede ima za svrhu da obezbedi strukturnu usklađenost privrede u razvoju i sprečavanju većih disproporcija između ponude i tražnje na svim značajnim sektorima tržišta.

Celokupni “know-how” i poslovne ideje, nastale na bazi direktnog i indirektnog iskustva i istraživanja, stoje menadžerima na raspolaganju u cilјu sprovođenja raznih inicijativa, inovacija i pobolјšanja u velikom broju oblasti i funkcija poslovanja auto proizvođača.

Automobilska industrija u Srbiji

Nigde nije tačno zapisano kako se i kada prvi put povela reč o proizvodnji automobila u kragujevačkim Zavodima „Crvena zastava”.

Ipak potragom za istinom, saznalo se da je Zastava započela sa proizvodnjom 1940. godine automobila Ševrolet kamionet gde je sa trake izašlo 300 komada. Nastavak proizvodnje u fabrici obnavlјa se 1953. godine sa sklapanjem 160 komada džipa Willis, a 1954. godine iz proizvodnje izlazi licencirani Fiat Kampanjola. Svoju pravu proizvodnju Zastava nastavlјa 1956. godine sa nacionalnim modelom Fiata 600 koga do 1985 proizvode u nekoliko varijanti i sa traka izlazi 920.000 primeraka. U dalјoj saradnji sa Fiatom sa traka izlazi Zastava 1300, popularni „tristać“ 1961. godine, a proizvodnja je trajala do 1979. godine.

Najveća i najvažnija investicija u sektoru automobilske industrije Srbije(Vukša, Anđelić, Milojević, 2020) predstavlјa projekat Fijat, ne samo zbog velikog iznosa investicije, već i činjenice da je upravo ova investicija privukla dolazak izvesnog broja proizvođača automobilskih delova u Srbiju.

Nova tehnologija omogućuje stvaranje baze klјučnih podataka o licima koja traže posao, koja žele promeniti sadašnji posao, studenata i onih koji su tek diplomirali.(Ćamilović, Vujić, 2007).

Ovaj projekat se takođe može definisati i kao jedan od najvažnijih investicionih projekata u Srbiji u poslednjih 20 godina i svakako budući pokretač rasta srpske privrede. FCA Srbija je u 2014. godini proizveo preko 100.000 vozila FIAT 500L i generisao blizu 1,4 milijarde evra prometa, čime je zauzeo prvo mesto na listi najznačajnih srpskih izvoznika. Najveći deo proizvedenih automobila u Srbiji pomenute godine izvežen je na tržišta SAD i u zemlјe Evropske Unije (Thies, Kieckhäfer, Spengler, 2016).

Razvoj proizvodnje i prodaje u Srbiji

U mnogim zemlјama proizvođačima automobila veliki deo proizvodnje se izvozi. Izvoz automobila predstavlјa više od 20% izvoznih proizvoda Japana, Slovačke, Mađarske, Kanade i Španije te oko 15% ostalih zemalјa proizvođača. Proizvođači automobila morali su prilagoditi svoju proizvodnju jer su gotovo sve zemlјe koje proizvode automobile beležile oštar pad proizvodnje u 2008. godini, a posebno je veliki pad zabeležen u zemlјama kao što su Francuska, Španija i Italija - Sturgeon i Biesebroeck, 2010. U SAD, pad prodaje trajnih dobara te ulaganja poduzeća u kupovinu automobila pridoneo je 20 do 30% padu BDP u drugoj polovini 2008. godine (Bilas et al., 2013; Wang, 2019).

Savremeno društvo zasnovano je na tehnološkom razvoju tako da je logično da tradicionalna znanja nisu u mogućnosti da pruže verodostojno objašnjenje promena koje se odvijaju u svetskoj privredi, jer razlika između industrijske i naučnotehnološke revolucije jeste razlika između nauke kao opštedruštvenog dobra koje se povremeno koristi u proizvodnji i nauka koja je u samom centru proizvodnje (Noton, 2016.). Uloge istraživanja, razvoja i znanja, u razvojnom tehnološkom procesu postaju osnov za objašnjenje samo ekonomskog i društvenog razvoja. Iz te činjenice proizilazi i pokazatelј povezanosti nauke i empirija u savremenoj epohi razvoja kao i teza da se zahvalјujući istraživanju i razvoju, rapidno smanjuje vreme potrebno da se znanja koja su verifikovana kao inovacije, odnosno pronalasci i proizvodno primene (Jelenković, 2015). Prema prognozi za prvih dvadest godina narednog milenijuma predviđa se da će se pojaviti 70% novih proizvoda, koji danas nisu ni na nivou ideje.

Privlačenje novih direktnih stranih investicija(Vasić, 2015) u srpskom automobilskom sektoru, predstavlјa klјuč razvoja domaće ekonomije, i povećanje konkurentnosti automobilskog sektora.

Strategija samog proizvođača odnosno dilera je takođe od izuzetnog značaja, kako preduzeće stvara vrednost i na koji način ostvaruje konkurentsku prednost dok izvori troškovne prednosti zavise od strukture date industrije.

Takođe, od klјučnog značaja za auto industriju je i lanac snabdevanja rezervnim delovima što u današnje vreme spada u logističku podršku(Ivanova, Ivković, Ivanov, 2019) kako proizvođaču tako i prodavcu  dileru.

U automobilskoj industriji, lanci snabdevanja obuhvataju veliki broj učesnika, odnosno međusobno povezanih organizacija koje realizujući različite aktivnosti i procese imaju za cilј isporuku proizvoda ili delova za krajnjeg potrošača (Stojnović, 2019; Czerny, Shi, Zhang, 2016).

Danas, automobilska industrija jedan je od najistaknutijih sektora u Srbiji, koji je od 2001. godine privukao veliki broj, ukupnih stranih direktnih investicija. Do sada je u ovaj sektor investiralo više desetina internacionalnih kompanija, koje su uložile više od 1,7 milijardi evra i otvorile više desetina hilјada radnih mesta. Automobilska industrija Srbije svojim proizvodima snabdeva brojne veće evropske i pojedine azijske proizvođače automobila. Proizvodnja komponenti kao što su točkovi, pneumatici i delovi sistema oslanjanja nalaze se među najistaknutijim komponentama naše industrije. Električne komponente su druga dominantna proizvodna grupa koja obuhvata akumulatore i električne instalacije kao najvažnije proizvode. Takođe, proizvodnja livenih delova za pogonske agregate od posebnog je značaja, zajedno sa delovima poput osovina, diskova, ventila i zamajaca. Danas, automobilska industrija ima značajan finansijski doprinos u bruto nacionalnom dohotku jedne zemlјe svojim izvozom.

Najveću i najvažnija investicija u sektoru automobilske industrije Srbije predstavlјa projekat Fijat, ne samo zbog velikog iznosa investicije, već i činjenice da je upravo ova investicija privukla dolazak izvesnog broja proizvođača automobilskih delova u Srbiju.

Ukoliko se posmatra struktura auto industrije, može se reći kako se ona sastoji od dobavlјača, odnosno proizvođača delova, samih proizvođača automobila ili prodajno servisne mreže. Industrija proizvođača delova određena je kao velika nezavisna grupa proizvođača koja proizvodi i prodaje gotove proizvode domaćim i stranim automobilskim proizvođačima kao i mreži servisa kao zamenskie delove.

Proizvođači automobila morali su prilagoditi svoju proizvodnju jer su gotovo sve zemlјe koje proizvode automobile beležile oštar pad proizvodnje u 2008. godini.

U našoj zemlјi životni standard nije dozvolјavao kupovinu luksuzih proizvoda poput automobila sve dok se situacija nije popravila dolaskom stranih investitora posle 2014 god i otvaranja novih radnih mesta. Ta novonastala situacija odgovara dilerima i bankama(Nadoveza, Pešić, 2020). Smanjuje se nezaposlenost uvećava životni standard i građani pokazuju zainteresovanost za nabavku novih vozila.

Banke počinju da nude kredite pod različitim uslovima i na različite načine da ih plasiraju. Najinteresantniji vid kredita je kredit putem lizinga koji uz predviđene male rate između 50€ i 100€ privlače mnoge kupce. Ovakav vid kreditiranja pored fizičkih lica najviše odgovara velikim i srednjim preduzećima i ona nabavlјaju veliki broj vozila koja svake jedne, dve ili tri godine zamenjuju staro za novo što uvećava broj novih vozila.

Međutim da bi se povećala prodaja automobila individualnim kupcima država bi morala da smanji i koriguje razna opterećenja pri kupovini, registraciji i eksploataciji vozila (Weber, 2019). Država je uvela veliki broj taksi, kao i akciza koje poskuplјuju gorivo te zbog toga veći broj kupaca odustaje od kupovine automobila.

Pored banaka kao nosioca kreditiranja nabavke novih automobila, u Srbiji se iz nekadašnjih auto-servisa koji su prodavali polovna vozila, razvija i novi vid poslovanja uspostavlјanjem saradnje, istih, sa poznatim proizvođačima automobila u takozvane posrednike ili dilere.

Dileri su servise pretvorili u moderne objekte, podigli standarde a ponudu prilagodili uslovima u Srbiji. Pored servisnih usluga kupcima nude test vožnje, mogućnost kreditiranja, zamene starog za novo vozilo kao i sijaset drugih pogodnosti a sve u cilјu zadobijanja njihovog poverenja.

Osnovni moto njihovog poslovanja je (Pessoa, Rezende, Assunção, 2019) :

da je cena automobila odgovarajuća,

da proizvod (automobil) odgovara ceni po kvalitetu,

da je proizvod (automobil) dostupan za brzu isporuku,

da automobil svojim karakteristikama može sebe promovisati.

To znači iskoristiti u sopstvene interese ekonomsku propagandu i publicitet.

Publicitet je u principu neplaćeni oblik promocije, za razliku od oglašavanja, unapređenja prodaje, direktnog marketinga i lične prodaje. To je ujedno i najčešće korištena tehnika odnosa s javnošću.

Svakom preduzeću, naroćito u automobilskoj industriji, organizaciji (kao što su dileri u posredovanju), i javnoj osobi od interesa je ostvariti što veću količinu pozitivnog publiciteta, odnosno izazvati izvore publiciteta da pišu o njima bez da se njihove aktivnosti naplaćuju. Karakteristika publiciteta je da se dopire do velikog broja lјudi putem masovnih medija poput novina, televizije, radija i naravno Interneta.

Neophodno je i istaći da u savremenom društvu, u novoj ekonomiji, uspeh ili propast zavise isklјučivo od pozicije koju firma (sajt na Internetu) zauzme i održi u svesti potrošača, odnosno posetilaca vašeg sajta. Tu se tada uvodi PR koji ima izuzetno snažan efekat na pozicioniranje, i potrebno je obratiti pažnju da taj efekat bude firmi u korist, a ne obrnuto. Ukoliko želimo da lјudima komuniciramo našu poruku, ona će se takmičiti sa neverovatnom količinom informacija koje su danas prisutne svuda oko nas. Jedini način da ta naša poruka ima efekta, a to važi za bilo koju poruku (vest, reklama, ...), je da ona takođe kreira emocionalni efekat, da bi imala šansu da bude i zapamćena.

Ovo znači da program proizvodnje, koji je u skladu sa održivim razvojem, treba da nudi asortiman proizvoda, koji su neophodni i bezopasni po životnu sredinu, a čija se proizvodnja odlikuje malom potrošnjom resursa i najmanjim mogućim emisijama i količinama otpadnih materija.

Istraživanje uticaja dilera na tržište automobila u Srbiji Tržište Srbije

Da bi smo došli do nekih podataka kakav uticaj imaju dileri na tržište Srbije i kako tržište reaguje na prodaju izvršili smo testiranje upitnikom 60 salona automobila. Svaka konkurencija i takmičenje zahtevaju odgovarajuću sposobnost lјudi jer od njihovog obrazovanja i veština zavisi i ostvarenje cilјa. Pružanje usluga potrošačima obuhvata sve aktivnosti (Barac, Milovanović, 2006) a one su povezane sa aktivnostima menadžmenta iz oblasti marketinga i logistike. Da bi proverili delimični uticaj dilera na tržište Srbije postavili smo sledeća pitanja:

1. Kako ocenjujete dosadašnju saradnju sa fabrikom?

2. Da li imate uticaj na plan proizvodnje kod dobavlјača (fabrike)?

3. Da li fabrika prihvata vaše zahteve za inovacijom?

4. Da li predlažete modele za sledeću godinu?

5. Da li vršite narudžbinu automobila za prodaju ili vam fabrika šalјe?

6. Ocenite po vašem mišlјenju faktore značajne za razvoj proizvidnje i prodaje automobila u Srbij ocenama od 1-5 )1-beznačajan faktor, 5- jako značajan faktor).

Saradnja dilera i fabrika koje zastupaju

Da bi se tačno utvrdila međusobna sradanja dilera i proizvođača sprovedeno je israživanje korišćenjem statističkog sofvera SPSS (Softver za statistiku kompanije IBM) a isptano je 60 ispitanika.

Osnovna pretpostavka za uspešno poslovanje kako salona, tako i fabrika koje se bave proizvodnjom automobila trebalo bi da se bazira na dobroj saradnji dveju strana, a koja se ogleda u postojanju uticaja od strane salona na plan proizvodnje fabrika, na razmatranje i usvajanje zahteva salona u vezi sa inovacijama koje su prisutne u ovoj industriji, predlozima modela za naredni period, itd (Yun, 2019).

Tako, iz prvog pitanja ove grupe (tabela 1) saznajemo da je nešto manje od polovine ispitanih dilera (45%) prosečno zadovolјno dosadašnjom saradnjom sa fabrikom koju zastupa. Visok procenat ispitanika od čak 41.7% potom otpada na pojedince koji saradnju sa fabrikom koju zastupaju ocenjuju visoko, dok su dileri koji ovu saradnju ocenjuju ektremno dobro, odnosno ekstremno loše prisutni u niskom broju, što je i očekivano.

Iz narednog značajnog pitanja (tabela 2) saznajemo da je oko polovine ispitanika odgovorilo da ima delimičan uticaj na plan proizvodnje kod dobavlјača, dok su približno ravnomerno raspoređeni na preostalih 50% uzorka pojedinci koji ili imaju ili nemaju pomenuti uticaj na dobavlјača.

Slično, narednim pitanjem (tabela 3) otkrivamo da li fabrika prihvata zahteve dilera automobila za inovacijama koje su aktuelne u ovoj sferi. Interesantno je da u čak 53.3% beležimo negativan odgovor ispitanika, dok je nešto ispod četvrtine ispitanih dalo odgovor da postoji delimično prihvatanje pomenutih zahteva od strane dobavlјača. Samo neznatan procenat ispitanika (8.3%) iskazuje pozitvan odgovor sa analiziranog aspekta.

Kada je u pitanju mogućnost dilera da upućuju predloge modela za narednu godinu svom dobavlјaču (fabrici), skoro dvostruko je veća frekvencija ispitanika koji nemaju priliku da pomenute predloge dostavlјaju.

Dalјe smo želeli da saznamo da li dileri zaposleni u salonima vrše samostalno porudžbinu automobila, ili ove porudžbine šalјe sam dobavlјač, odnosno fabrika. Svega 5 ispitanika uzorka (8.3%) daje odgovor da samostalno obavlјa narudžbinu kod dobavlјača, dok kod preostalih približno 92% ispitanika ovaj posao pripada fabrici.

Stavovi ispitanika po pitanju faktora koji su značajni za razvoj proizvodnje i prodaje automobila u Srbiji

Pitanja koja se odnose na ocenu značaja faktora zaslužnih za razvoj proizvodnje i prodaje automobila u Srbiji, uz rezultate deskriptivnih statistika ocena ispitanika, prikazana su u tabeli 6.

 

Odgovorima na 6. pitanje upitnika ispitanici su ocenili značaj pojedinih faktora na razvoj proizvodnje i prodaje automobila u Srbiji ocenama 1  beznačajan faktor, ... , 5  jako značajan faktor, kao i slučaju prethodnog pitanja. Rezultati analize i u ovom slučaju su pokazali da su ocene značaja gotovo svih navedenih faktora iznad proseka, pri čemu postoji vrlo visoka usaglašenost među ocenama. Četiri faktora koja bismo mogli izdvojiti i koja prednjače u odnosu na sve ostale jesu: dostupnost prodajnih mesta, model finansiranja kupovine automobila, konkurencija i uticaj na određivanja cena. Od 16 analiziranih faktora obuhvaćenih ovim blokom izdvajaju se faktori strane investicije i liberalizacija tržišta koji u proseku nisu ocenjeni ocenom iznad 3 (medijalna vrednost), odakle se zaklјučuje stav ispitanika o njihovom nešto manjem značaju na proizvodnju i prodaju automobila u Srbiji.

Zaklјučak

Početak 21. veka karakterišu složeni procesi svetskog razvoja u kojima razvijene zemlјe dominiraju u ekonomskoj i drugoj ravni, zahvalјujući visokom stepenu ekonomske razvijenosti zasnovanom na novim tehnologijama integrativnog karaktera. Nafte je sve manje i proizvođači automobila moraju da pronađu načine da ne dođe dan kada Saudijska Arabija i Kanada (zemlјa sa najvećim naftnim polјima u svetu) prestanu da snabdevaju industriju naftom. Da bi se prebrodila takva kriza proizvođači su uveliko počeli da proizvode i hibridna vozila radi smanjenja zavisnosti od nafte a uporedo se ubrzano razvijau elektična vozila na baterije. Hibridno vozilo napuni svoje električne baterije malim motorom sa unutrašnjim sagorevanjem, dok električno vozilo ima mogućnost punjenja baterija na spolјnom izvoru, kao što su konvencionalne utičnice. Dodatna pogodnost punjenja baterija kod kuće ili na nekim drugim mjestima znači da bi električno vozilo moglo bolјe odgovariti onim kupcima koji većinu svog vremena provode u gradu gde su električne baterije najtraženija alternativa. U budućnosti se očekuje da će se smanjiti troškovi delova, izrade i održavanje hibridnih i električnih vozila kao i povećanu konkurenciju na tržištu, tako da će proizvođači biti primorani da snižavaju cene hibridnih i električnih vozila što danas nije slučaj te je njihova prodaja mala u odnosu na vozila sa motorima na unutrašnje sagorevanje. Dinamički procesi naučno - tehnoloških inovacija i kreativnosti su potpuno promenili svet. Zaklјučeno je da će u bliskoj budućnosti hibridna kao i električna vozila biti dostupna svakom čoveku.

Zbog jedinstvenog fokusa auto industrija u saradnji sa korisnicima i konkurencijom na tržištu, kao i zbog svoje integrativne uloge u obezbeđenju da sva odelјenja firme rade ka ispunjenju potreba potrošača, strategija auto industrije i određenog brenda postaje suštinski bitna komponenta međunarodnih poslova svake firme koje, takođe, počinju da shvataju da brojne klјučne teškoće sa kojima se suočavaju prilikom obavlјanja međunarodnih poslova jesu u stvari marketing problemi. Posledično, liderska pozicija se ostvaruje i zadržava ne pasivnim stavom, već kao posledica neprekidnog i stalnog prilagođavanja promenlјivom svetskom okruženju. Samim tim, vlade, firme i pojedinici moraju agresivno reagovati sa inovativnim i kreativnim strategijama.

Industrija automobila se pokazala veoma značajnom i u vreme ekonomske krize. Osim što zapošlјava više miliona lјudi širom sveta, pokreće razvoj i napredak drugih industrija (prerada metala, hemijska, elektro, gumarska, tekstilna), doprinosi enormnim prihodima od prodaje automobila i rezervnih delova. Industrija automobila je veoma inovativna grana, u njen razvoj ulaže se nekoliko desetina milijardi evra godišnje, pa se najnovija rešenja iz mnogih oblasti najpre primenjuju u toj industriji.

Kvalitet je oduvek bila visokopozicionirana karakeristika automobila, pa se načela izvrsnosti mogu povezati sa celokupnim procesom projektovanja i proizvodnje. Svetski poznate kompanije ovom segmentu pridaju veliki značaj, ali je, i pored toga, prisutna pojava masovnih opoziva zbog tehničkih nedostataka ili grešaka. Ovaj problem urušava im kredibilitet i nanosi finansijsku štetu koja se meri milijardom dolara, ali je neizbežan. Koliko god se proizvođači trudili i rešavali ovaj problem, sve veća složenost automobila, zahtevne strategije nastupa na domaćim i stranim tržištima, a najviše veliki broj kooperanata, uzrokuju da pojava otkaza postaje globalni problem. Sa njim se suočavaju i najveći proizvođači i oni koji tek stupaju na to turbulentno

Svakako da su među najvažnijim odlučno rukovodstvo, motivisanost zaposlenih, zadovolјstvo kupaca, stabilan i brzi rast tržišnog učešća. Naravno, čvrsta pravila za ostvarenje poslovne izvrsnosti ne postoje. Kretanje ka poslovnoj izvrsnosti mora biti pragmatično, pa razne kompanije imaju različite pristupe – neke počinju sa strategijom, neke sa procesima, druge sa kompetencijama.

Proizvodnja novih modela automobila sa modernim performansama je klјučna za osvajanje novih tržišta. Osim ovih glavnih trendova i klјučnih strateških pitanja, interesantne oblasti istraživanja za budućnost će se nesumnjivo pojaviti. Na primer, proizvođači automobila će morati da definišu svoj tržišni pristup novim alternativnim pogonskim tehnologijama, a glavnu ulogu u opredelјivanju će imati od samih dilera sa tržišta kao krajnjih prodavaca koji imaju neposredni kontak sa kupcima.

Privlačenje novih direktnih stranih investicija u srpskom automobilskom sektoru, predstavlјa klјuč razvoja domaće ekonomije, i povećanje konkurentnosti automobilskog sektora koji će kao takav imati potencijal i priliku da postane konkurentan automobilskim sektorima analiziranih zemalјa Višegradske grupe. Sve u svemu, dokazi ukazuju na to da će buduće prilike nadmašivati izazove. Kao pravci za dalјi rad na ovom istraživanju, predlaže se usavršavanje idejnog rešenja optimalnog modela koji će ukazati na sveobuhvatan pozitivan ili negativan uticaj pojedinih faktora uticaja dilera na plasman automobila u Srbiji.

References

1.Barac N., G. Milovanović, 2006. Strategijski menadžment logistike. Studentski kulturni centar: Beograd.
2.Bilas V., S. Franc, B. Arbanas. 2013. Utjecaj aktualne ekonomske krize na stanje i prespektive razvoja autoindustrije. Ekonomska misao i praksa, (1): 299-320.
3.Brand C., C. Cluzel, J. Anable. 2017. Modeling the uptake of plug-in vehicles in a heterogeneous car market using a consumer segmentation approach. Transportation Research Part A: Policy and Practice, 97:121- 136.
4.Czerny A. I., Z. Shi, A. Zhang. 2016. Can market power be controlled by regulation of core prices alone? An empirical analysis of airport demand and car rental price. Transportation Research Part A: Policy and Practice, 19:260-272
5.Ćamilović S., V. Vujić. 2007. Osnove menadžmenta ljudskih resursa. Tekon-Tehnokonsalting.
6.Dvir E., G. Strasser. 2018. Does marketing widen borders? Cross- country price dispersion in the European car market. Journal of International Economics, 112:134-149
7.Ivanova B.P., I. N. Ivković, i I. Đ. Ivanov. 2019. Ekonomska analiza opravdanosti upotrebe sirove nafte. Vojno delo 71, (3): 246-255.
8.Jelenković M. 2015. Preduzetnički menadžment 2. Fakultet za sport: Beograd.
9.Mićović S., i J. Miletić. 2019. Poslovni subjekt kao osnova održivosti razvoja. Održivi razvoj 1, (1): 43-51.
10.Mičić I., I. Totić, i A. Halilagić. 2018. Financial management in food enterprises and globalization of electronic business in Serbia. Ekonomika poljoprivrede 65, (3): 1259-1276.
11.Montag J. 2017. Identifying odometer fraud in used car market data. Transport Policy, 60: 10-23
12.Nadoveza B., i H. Pešić. 2020. Održivi razvoj - proizvodna snaga savremenog društva. Održivi razvoj 2, (1): 31-40.
13.Noton C. 2016. Structural estimation of price adjustment costs in the European car market. International Journal of Industrial Organization, 49: 105-147
14.Pessoa J. P., L. Rezende, J. Assunção. 2019. Flex cars and competition in fuel retail markets. International Journal of Industrial Organization, 63: 145-184.
15.Schlüter J., J. Weyer. 2019. Car sharing as a means to raise acceptance of electric vehicles: An empirical study on regime change in automobility. Transportation Research Part F: Traffic Psychology and Behaviour, 60: 185-201.
16.Sredojević Z., N. Kljajić, i B. Gajić. 2019. Brownfield investments as possibility of revitalization and sustainability of locations. Ekonomika poljoprivrede 66, (2): 589-599.
17.Stojanović V. S. 2018. Marketing usluga. Evropski defendologija centar za naučna i kriminološka istraživanja, Banja Luka: Udruženje nastavnika i saradnika Univerziteta u Banjoj Luci.
18.Stojnović V. 2019. Menadžment tehnologije i razvoja. Planeta print: Beograd.
19.Thies C., K. Kieckhäfer, T. S. Spengler. 2016. Market introduction strategies for alternative powertrains in long-range passenger cars under competition. Transportation Research Part D: Transport and Environment, 45: 4-27
20.Yun J. J., D. K. Won, K. B. Park, E. S. Jeong, X. Zhao. 2019 The role of a business model in market growth: The difference between the converted industry and the emerging industry. Technological Forecasting and Social Change, 146:534-562
21.Vasić Z. 2015. Poreska kontrola uslov funkcionisanja budžetskog sistema. Akcionarstvo 21, (1): 5-22.
22.Vukša S., D. Anđelić, i I. Milojević. 2020. Analiza kao osnova održivosti poslovanja. Održivi razvoj 2, (1): 53-72.
23.Wang L., X. Geng, X. Ma, D. Zhang, Q. Yang. 2019. Ridesharing car detection by transfer learning. Artificial Intelligence, 273: 1-18.
24.Weber S. 2019. Consumers' preferences on the Swiss car market: A revealed preference approach. Transport Policy, 75: 109-118
25.Zekić M. 2015. Kontrola i revizija u javnom sektoru. Akcionarstvo 21,(1): 23-34.

PDF Version

Authors

Aleksandar Brzaković

Branko Mihailović

Sanja Jelenković

Keywords

cars dealers price market consumer

🛡️ Licence and usage rights

This work is published under the Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0).


Authors retain copyright over their work.


Use, distribution, and adaptation of the work, including commercial use, is permitted with clear attribution to the original author and source.

Interested in Similar Research?

Browse All Articles and Journals